Ekonomski Lab

!!!NOVA KNJIGA EKONOMSKOG LABA!!! Predstavljamo trailer povodom izdavanja nove knjige Velimira Šonje i Kristijana Kotarskog ''Koronaekonomika: Pet jahača apokalipse''! Naratorski glas je posudio gospodin Zoran Šprajc. Više o knjizi na: https://lnkd.in/dyd-SEi

Iako smo u eri deglobalizacije, međunarodna razmjena i dalje buja i dostiže povijesni vrhunac. Kristijan Kotarski objašnjava taj paradoks; stavlja ga u kontekst Trumpovih najava o protekcionizmu i objašnjava što bi bio Plan A, a što Plan B za EU:

Gospodarska politika i gospodarski izgledi SAD-a nakon pobjede Donalda Trumpa

I dok su svima puna usta dvoznamenkastih očekivanih povrata od ulaganja u vodeći američki burzovni indeks, Ivica Brkljača je zaronio u najnoviju analizu ni manje ni više nego Goldman Sachsa koji najavljuje desetogodišnju „sušu“. Vrijedi se potruditi oko ovog teksta jer, kako to obično biva s američkim dionicama, stvari nikada nisu crno-bijele. Naučite nešto o razlici između ponderiranih i neponderiranih indeksa…

Bliže se američki predsjednički izbori, a kampanja je očekivano otišla u vode koje s gospodarstvom nemaju nikakve veze. No, što se sprema SAD-u, zemlji s jednim od najvećih fiskalnih deficita na svijetu? Pogled na "stanje uma" američkih republikanaca...

Malo dublji uvid u dodjelu ovogodišnje Nobelove nagrade iz ekonomike za Acemoglua, Johnsona i Robinsona https://lnkd.in/dwSTNCtx uloge-institucija-u-razv

Prilog nastavku rasprave o prinosima, mirovinama i prijedlogu da se svakom rođenom djetetu uplati 10.000 eura i 65 godina ulaže u američke dionice: koliko S&P 500 (realno) odbacuje u ultra-dugom roku i koje su vjerojatne prepreke ugradnji takvog prijedloga u mirovinski sustav

Jučer je u organizaciji HANFA uz sudjelovanje predstavnika OECD-a i europskog regulatora EIOPA-e održana konferencija „Budućnost mirovina: put prema većim primanjima u starosti“. Na panelu na kojem sam sudjelovao moderatorica je pročitala pitanje sudionice konferencije koja se predstavila kao Sandra, koje glasi otprilike ovako: „Zašto država ne bi svakom djetetu nakon rođenja otvorila mirovinski račun s uplatom od 10,000 EUR i uložila u burzovni indeks S&P 500 koji bi uz prosječan godišnji realni prinos od 8% nakon 65 godina doveo do toga da bi svatko u trenutku umirovljenja raspolagao s malo manje od 1,5 milijuna realnih eura?“ Odmah smo svi živnuli. Na brzinu sam izračunao da bi za 36.000 rođene djece na godinu u Hrvatskoj fiskalni trošak iznosio svega 0,5% BDP-a (na godinu), što je lako ostvarivo s obzirom na moguće uštede na drugim proračunskim stavkama (plaće, materijalni troškovima) na kojima javni sektor uzgaja neefikasnost. Međutim, malo sam se zabrinuo za osobnu odgovornost: „Znači li to da ćemo opet očekivati da nismo odgovorni za osobnu mirovinsku štednju jer će država riješiti sve probleme umjesto nas?“. Zabrinuo sam se i zbog Sandrine procjene 8% realnog anualiziranog prinosa. Toliki je prosječni godišnji prinos na S&P 500 s uključenim dividendama možda i moguć kroz 65 godina, no nije baš jako vjerojatan (točnije: teško je reći koliko je vjerojatan u tako dugom roku, pa tako visoku brojku nema smisla „reklamirati“). Ali, i da je 5% realno, što je, povijesno gledano, unutar skupa mogućih rješenja, govorimo o više nego lijepih gotovo 240.000 (realnih) eura u trenutku umirovljenja. Nije mi ambicija prikazivati raspravu na konferenciji, nego je cilj podsjetiti na snagu dugoročne vremenske perspektive u odlukama o štednji. Neki rezultati idu kontra intuicije, a neki trikovi samodiscipline omogućavaju eksploataciju magije dugoga roka ljudima s prosječnim pa i ispodprosječnim primanjima. O tome je tekst koji sam ranije pripremio za objavu.

Konačno je objavljen nasljednik sustava pokazatelja Doing Business Svjetske banke, zove se B-Ready, i što reći na prvu osim - mogli smo biti bolji s obzirom da smo po operativnoj efikasnosti i transparentnosti promjena poreznih propisa ukratko - loši. Da se barem netko malo zamisli nad time... pisat ćemo još kad dubinski analiziramo izvještaj (jer ima i nekih dobrih vijesti)

Ivica Brkljača analizira predložene porezne izmjene iz perspektive malih iznajmljivača u turizmu i zaključuje: