U Izvješću o stanju digitalnog desetljeća za 2024. prati se napredak EU-a prema digitalnoj transformaciji od koje koristi imaju ljudi, poduzeća i okoliš.
Put Europe prema digitalnoj transformaciji
Svake godine počevši od 2023. Europska komisija objavljuje izvješće o stanju digitalnog desetljeća. U izvješću se istražuje napredak EU-a u digitalnoj transformaciji, koji se mjeri u četiri ključna područja: digitalna infrastruktura, digitalne vještine, digitalizacija javnih usluga i digitalizacija poduzeća. U ovogodišnjem izvješću razmatraju se i ključni pokretači i izazovi, uključujući trenutačnu geopolitičku paradigmu, složeni gospodarski kontekst na koji utječu nove tehnologije kao što je generativna umjetna inteligencija i njihov utjecaj na konkurentnost. Naglašava se potreba da se ljude i društva zadrži u sve hibridnijem i složenijem kontekstu. Naposljetku, u publikaciji se ističe i položaj EU-a kao globalnog inovatora politike te se raspravlja o tome kako ojačati industrijsku osnovuEU-a.
U izvješću za 2024. prvi se put ocjenjuju nacionalni strateški planovi za digitalno desetljeće koje su države članice donijele 2023. U njemu se daje i pregled njihovih napora u području digitalizacije,daju preporuke za poboljšanje i prati primjena Europske deklaracije o digitalnim pravima i načelima.
Izvješće o stanju digitalnog desetljeća za 2024. poziv je državama članicama da ulože veće napore. Glavni su problemi nedovoljan napredak u ostvarivanju općih i pojedinačnih ciljeva te znatne razlike među državama članicama. Ta se pitanja analiziraju u klasterima, definiranima oko njihova doprinosa:
- konkurentan, suveren i otporan EU
- rotirajućii osnažujući ljude
- poticanje digitalne transformacije za pametno ozelenjivanje
- usklađivanje digitalnih politika i potrošnje
Mapiranje napretka
Uspjeh digitalnog desetljeća ključan je za blagostanje i konkurentnost Europe. Ciljevi naglašavaju ne samo gospodarski rast, već i našu društvenu dobrobit. Digitalno desetljeće važna je prilika da EU oblikuje svoju budućnost iskorištavanjem digitalnih tehnologija za poticanje inovacija, poboljšanje kvalitete života i osiguravanje održivog i uključivog društva.
Međutim,izvješće o stanju digitalnog desetljeća za 2024. izaziva zabrinutost u pogledu uspješnosti EU-a u digitalnoj transformaciji. Potrebne su hitne mjere kako bi se ubrzao napredak i osigurao koordinirani pristup. EU još nije u potpunosti postigao konvergenciju u pogledu većine ciljnih vrijednosti i ciljeva, a napredak u pogledu nekih ciljnih vrijednosti sporiji je od očekivanog. To se posebno odnosi na vještine, visokokvalitetnu povezivost, uvođenje umjetne inteligencije i analitiku podataka u poduzećima, poluvodičima i ekosustavima novoosnovanih poduzeća. Nadalje, puni potencijal jedinstvenog digitalnog tržišta tek treba iskoristiti, posebno zato što digitalnu tranziciju tek treba dovršiti.
Napredak na nacionalnoj razini i razini EU-a bio je nedostatan, a i dalje postoji znatna rascjepkanost na nacionalnoj razini. U izvješću se naglašava potreba da države članice surađuju i zadrže obveze koje su preuzele u svojim strateškim planovima.
Kako se snalaziti u različitim izvješćima?
U nastavku možete preuzeti glavno izvješće i njegove priloge. U prilogu se nalaze i dva radna dokumenta službi Komisije imetodološkabilješka, nakon čega slijedi niz popratnih studija. Većina poveznica vodi do PDF verzija koje se mogu preuzeti.
- U Komunikaciji „Stanje digitalnog desetljeća 2024.” analizira se napredak EU-a prema uspješnoj digitalnoj transformaciji, kako je utvrđeno u programu politike za digitalno desetljeće do 2030.
- U Prilogu 1. „Konkurentnost i suverenitet, ljudi, pametno ozelenjivanje, usklađenost politika i sinergije” opisuje se napredak na razini EU-a u različitim dimenzijama programa politike za digitalno desetljeće do 2030. te učinak na gospodarstvo i društvo EU-a.
- U Prilogu 2. „Ažuriranje zacrtanih smjerova djelovanja za digitalne ciljeve na razini EU-a” na temelju dostupnih podataka prikazuju se zacrtani smjerovi djelovanja država članica do 2030.
- Prilog 3. „Kratka izvješća 27 država članica EU-a” sadržava sažetke izvješća za pojedine zemlje:
| Nizozemska | |||
| Bugarska | Grčka | Poljska | |
| Hrvatska | Mađarska | Portugal | |
| Cipar | Irska | Rumunjska | |
| Češka | Italija | Slovačka | |
| Danska | Latvija | Slovenija | |
| Estonija | Litva | Španjolska | |
| Finska | Luksemburg | Švedska |
- U radnom dokumentu službi Komisije o poglavljima o pojedinačnim zemljama u cijelosti se opisuje napredak svake države članice u pogledu ciljeva u protekloj godini. Pojedinačno izvješće za svaku zemlju možete preuzeti s prethodno navedene poveznice.
- „Metodološka napomena o DESI-ju” definira metodologiju koja se upotrebljava za praćenje napretka EU-a.
- U radnom dokumentu službi Komisije „Digitalno desetljeće 2024.: provedba i perspektiva”, dio 1. i dio 2.
- U Prilogu 1. „Popis relevantnih političkih inicijativa” analiziraju se političke inicijative koje doprinose poticanju našeg digitalnog gospodarstva i zaštiti europskih građana na internetu.
- U Prilogu 2. „Ažuriranje MCP-ova / EDIC-ova” opisuje se trenutačno stanje prekograničnih projekata u okviru kojih države članice surađuju s EU-om i unutar njega.
- Prilog 3. „Analiza nacionalnih strateških planova za digitalno desetljeće” sadržava detaljnu analizu planova država članica, uključujući mjere, djelovanja i proračun namijenjen postizanju ciljeva digitalnog desetljeća.
- U Prilogu 4. „Praćenje Europske deklaracije o digitalnim pravima i načelima” detaljno se analizira napredak prema ostvarenju ciljeva digitalnog desetljeća i provedbi digitalnih prava i načela.
Paket također uključuje:
- U međunarodnoj komparativnoj studiji EU se uspoređuje sa sedam zemalja izvan EU-a koje su utvrđene kao zemlje s najboljim globalnim rezultatima u području digitalizacije (Australija, Kina, Izrael, Japan, Južna Koreja, Ujedinjena Kraljevina i Sjedinjene Američke Države) u četiri glavne točke digitalnog desetljeća.
- Studija: Praćenje provedbe Deklaracije o digitalnim pravima i načelima
- U studiji o pokrivenosti širokopojasnom mrežom prati se napredak država članica u ostvarivanju ciljeva utvrđenih u programu politike za digitalno desetljeće, a to su: „Gigabitna povezivost za sve do 2030.” i „najmanje 5G u svim naseljenim područjima”.
- U studiji o e-upravi prati se digitalizacija javnih usluga u Europi 2023.
- U studiji e-zdravstva predstavljeni su rezultati osnovne procjene zemalja EU-27 u pogledu ostvarivanja cilja e-zdravstva prema kojem bi do 2030. svi građani EU-a imali pristup elektroničkim zdravstvenim zapisima.
- U Eurobarometru o stanju digitalnog desetljeća 2024. predstavljeno je stajalište i mišljenje europskih građana o ključnim aspektima digitalne transformacije u 27 država članica EU-a.
- U izvješću Opservatorija za 5G procjenjuje se napredak prema ostvarenju cilja da Europa do 2030. bude najpovezaniji kontinent.
Povezani sadržaj
Šira slika
EU nastoji ostvariti održivu viziju digitalnog društva usmjerenu na čovjeka tijekom cijelog digitalnog desetljeća kako bi osnažio građane i poduzeća.
Pogledajte i sljedeći sadržaj
Države članice moraju Komisiji dostaviti nacionalne planove djelovanja u kojima detaljno navode mjere koje namjeravaju provesti kako bi zajednički ostvarile ciljeve digitalnog desetljeća do 2030.
Konzorcij za europsku digitalnu infrastrukturu (EDIC) pravni je okvir kojim se državama članicama pomaže u uspostavi i provedbi višedržavnih projekata.
Ambasadori programa DigitalEU okupljaju novinare, urednike i utjecajne osobe aktivne u području digitalnih i tehnoloških tema.
Europskom deklaracijom o digitalnim pravima i načelima promiče se digitalna tranzicija oblikovana europskim vrijednostima.
Vodeće digitalno desetljeće, održano 1. i 2. lipnja, bilo je dvodnevno internetsko događanje usmjereno na digitalnu transformaciju Europe do 2030.
Indeks gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) od 2014. do 2022. sažeo je pokazatelje uspješnosti Europe u području digitalizacije i pratio napredak država članica EU-a.